Bankasaga Bandarķkjanna - Vafalaust sįst mér yfir helstu atriši og lķklega eru nokkur smįatriši röng en hér er hęgt aš fį aš vita heilmikiš um žaš hvaš varš um peningana okkar, frjįlsa landiš okkar og heiminn“. Allt į ķslensku.

Ég hvet žig eindregiš til aš deila žessu.

Ašaleigendur eru śtibś frį evrópskum stofnunum. Śtlendingar stjórna peningamagni ķ Bandarķkjunum. Žeir hafa bókstaflega einkarétt į dollarnum og fęra einfaldlega dollara inn į bankabękurnar sķnar til aš bśa til peninga sem žeir lįna sķšan śt til okkar til aš gręša į žvķ. Ķ žeirra augum vaxa peningar ekki į trjįm, žeir eru einfaldlega innslįttur į reikninginn hjį žeim.

Bankasaga Bandarķkjanna

http://www.bitterrootbugle.com/banking-history/

( Į english

slóš

8.4.2019 | 13:20

Banka sagan. Pres Reagan was to replace the Chairman of the Federal Reserveāā‚¬¦ Paul Volcker - President Reagan and three others were shot and wounded by After the attempted assassination President Reagan changed his stance on the Paul Volker issue. 1981 )

Eftir Ted Dunlap, 19. mars 2013

Žessi samantekt var stórt verkefni. Vafalaust sįst mér yfir helstu atriši og lķklega eru nokkur smįatriši röng en hér er hęgt aš fį aš vita heilmikiš um žaš „hvaš ķ fjandanum varš um peningana okkar, frjįlsa landiš okkar og heiminn“. Ég hvet žig eindregiš til aš deila žessu. Ég į eftir aš vitna ķ žessi skrif um langa hrķš. Ég hvet žig til aš gera slķkt hiš sama.

 

Žetta eru strengirnir sem stjórna brśšusżningunni

 

48 f.Kr.

Jślķus Sesar tók valdiš til aš slį mynt af vķxlurunum og sló sķšan sjįlfur mynt öllum til hagsbóta. Meš peningum śr žessum nżja peningabrunni stóš hann ķ miklum byggingaframkvęmdum og byggši stórkostleg opinber mannvirki. Meš žvķ aš bśa til nóg af peningum vann Sesar hylli hins almenna borgara.
En vķxlararnir hötušu hann fyrir žetta og žess vegna var Sesar myrtur. Strax eftir moršiš varš peningaskortur ķ Róm, skattar hękkušu og spilling óx. Aš lokum var rómverskur peningaforši minnkašur um 90 prósent sem olli žvķ aš fólk glataši löndum sķnum og heimilum.

 

1694

Eftir dżrt strķšstķmabil sķšustu hįlfa öld fóru embęttismenn ensku stjórnarinnar meš betlikrśsir til vķxlaranna til aš fį naušsynleg lįn svo žeir gętu haldiš śti pólitķskum ferli sķnum. Vķxlararnir samžykktu aš leysa vandamįliš ķ skiptum fyrir einkabanka, sem stjórnvöld myndi samžykkja, sem gęti gefiš śt peninga sem voru bśnir til śr engu. Englandsbanki (The Bank of England) myndi lįna embęttismönnunum eins mikiš af hinum nżja gjaldmišli og žeir vildu, svo framarlega sem žeir skuldatryggšu sig meš beinni skattainnheimtu hjį breskri alžżšu. Englandsbanki samžykkti ekkert annaš en löglega fölsun į žjóšargjaldmišli fyrir sinn einkahag.

 

1764

Embęttismenn Englandsbanka bįšu Benjamin Franklin aš śtskżra fyrir sér velmegun nżlendanna ķ Amerķku. Hann svaraši: „Žaš er einfalt. Ķ nżlendunum gefum viš śt okkar eigin peninga. Žeir eru kallašir „nżlendusešlar“. Viš gefum žį śt ķ hęfilegu magni ķ takt viš žarfir verslunar og išnašar til aš vörurnar flytjist aušveldlega frį framleišendum til neytenda. Į žennan hįtt, meš žvķ aš bśa til okkar eigin pappķrspeninga, žį stjórnum viš kaupmęttinum og žurfum ekki aš borga neinum vexti.“

Eftir žessi orš Franklins dreif breska žingiš sig ķ aš samžykkja Gjaldmišilslögin įriš 1764. Žau komu ķ veg fyrir aš embęttismenn nżlendanna gętu gefiš śt eigin peninga og kvįšu į um aš alla skatta yrši aš borga ķ gull- eša silfurpeningum. Meš skķrskotun til tķmans eftir aš žessu lög tóku gildi skrįši Franklin eftirfarandi ķ sjįlfsęvisögu sķna:

„Į einu įri voru ašstęšurnar svo breyttar aš velgengnistķmabiliš var į enda og kreppa tók yfir ķ svo miklum męli aš götur nżlendanna voru fullar af atvinnulausu fólki. Nżlendurnar hefšu meš įnęgju tekiš į sig žennan smįvegis skatt į te og ašrar vörur ef žaš hefši ekki veriš vegna žess aš England tók frį nżlendunum peningana žeirra og žaš skapaši atvinnuleysi og óįnęgju.

Žaš aš nżlendumenn gįtu, fyrir fullt og allt, tekiš völdin til aš gefa śt eigin peninga, śr höndum Georgs konungs III og alžjóšlegu bankamannanna var ašalįstęšan fyrir nżlendustrķšinu.“

 

1776-1790

Bandarķki Noršur Amerķku verša sjįlfstęš – frjįls bankavišskipti – enginn formlegur sešlabanki.

 

1780

Thomas Jefferson var haršur ķ sinni afstöšu: „Ég trśi žvķ ķ einlęgni aš bankastofnanir sem hafa leyfi til aš gefa śt peninga séu frelsinu hęttulegri en herliš.“

 

1790

Hamilton taldi žingiš į aš samžykkja upptökulögin žar sem alrķkisyfirvöld taka yfir skuldir rķkjanna. Įriš 1791 stofnaši žingiš Amerķkubanka (the Bank of The United States). Žingiš hleypir myntslįttulögunum ķ gegn 1792 žar sem bandarķskri mynt er komiš į fót. Hamilton sagši af sér sem fjįrmįlarįšherra įriš 1793. Oršrómur er um aš Rothschild-fjölskyldan hafi borgaš Hamilton fyrir žessa žjónustu.

Žessi banki varš til eftir įr af höršum deilum og fékk starfsleyfi til 20 įra. Hann fékk einkaleyfi į peningaprentun ķ Bandarķkjunum jafnvel žó aš einstaklingsfjįrfestar ęttu ķtök ķ 80% af skuldabréfum hans. Bandarķkjastjórn keypti hin 20% en ekki til aš vera meš ķ fjörinu heldur til aš śtvega fjįrmagn fyrir einstaklingsfjįrfestana til aš kaupa hin 80%.

Eins og var sagan meš Englandsbanka og gamla Noršur-Amerķkubankann žį greiddu žessir einstaklingsfjįrfestar aldrei aš fullu umsamda upphęš fyrir hlutabréf sķn. Žaš sem geršist var ķ gegnum sviksamlegt kerfi bankastarfsemi meš ašferš brotaforša (örlķtill peningaforši sem sešlabanki geymir ķ fjįrhirslum sķnum). Eign stjórnarinnar, 20%, sem var tveggja milljóna dollara virši ķ reišufé, var notuš til aš bśa til lįn til einkafjįrfesta til aš kaupa hin 80%, įtta milljóna dollara virši, fyrir žessa įhęttulausu fjįrfestingu.

Aftur, alveg eins og Englandsbanki og gamli Noršur-Amerķkubankinn, žį var nafniš, Fyrsti banki Bandarķkjanna (the First Bank of the United States), vališ af įsettu rįši til aš fela fyrir almenningi žį stašreynd aš hann var ķ einkaeigu. Nöfn fjįrfestanna ķ žessum banka voru aldrei opinberuš žó aš žaš sé śtbreidd skošun aš Rothschild-fólkiš hafi veriš žar į bakviš.

 

1811

Frumvarp var lagt fyrir žingiš žess efnis aš endurnżja starfsleyfi Fyrsta banka Bandarķkjanna. Löggjafaržing bęši Pennsylvanķu og Virginķu senda frį sér samžykktir žar sem žingiš er bešiš aš loka bankanum. Fjölmišlar rįšast opinberlega į bankann og kalla hann „svikastofnun, hręgamm, nöšru, eiturslöngu“.

Nathan Rothschild blandar sér ķ mįlin og sendir frį sér eftirfarandi yfirlżsingu sem opinberar hver var ķ raun og veru į bak viš Fyrsta banka Bandarķkjanna: „Annašhvort veršur umsóknin um endurnżjun starfsleyfisins samžykkt eša Bandarķkin sjį fram į hörmulegt strķš.“

Žingiš neitar aš endurnżja starfsleyfiš fyrir bankann og honum er lokaš.

 

1812-1815

Strķš brżst śt viš Bretland.

 

1815

Nathan Rothschild sendi įreišanlegan sendiboša, sem hét Rothworth, til Waterloo žar sem hann dvaldi į jašri vķgvallarins. Žegar orrustan var śtkljįš fór Rothworth yfir Ermarsundiš og fęrši Nathan Rothschild fréttirnar af sigri Wellinton rśmum 24 stundum fyrr en sendiboši Wellington sjįlfs.

Nathan Rothschild flżtti sér į veršbréfamarkašinn ķ London og kom sér fyrir į sķnum venjulega staš. Allir höfšu augun į honum žar sem Rothschild hafši rómaš samskiptakerfi. Rothschild stóš žarna og leit eymdarlega śt og byrjaši allt ķ einu aš selja. Hinir veršbréfasalarnir héldu aš žetta žżddi aš hann hefši heyrt af sigri Napóleons žannig aš žeir byrjušu lķka ķ óšagoti aš selja.

Markašurinn hrundi eftir žetta og fljótlega voru allir aš selja bréfin sķn, veršbréf frį bresku stjórninni, en žį hóf Rothschild, svo lķtiš bar į, aš kaupa žau öll fyrir milligöngu umbošsmanna sinna, fyrir ašeins brot af žvķ sem žau kostušu fįum klukkustundum fyrr. Mikiš af žessum bréfum var hęgt aš breyta ķ hlutabréf ķ Englandsbanka og žannig fór Rothschild aš žvķ nį völdum ķ Englandsbanka og žar meš yfirrįš yfir breskum peningaforša.

 

1815

Leyfi fęrst fyrir Seinni banka Bandarķkjanna (the Second Bank of the United States), hann fęr starfsleyfi 1816 og opnar 1817.

 

1828

Eftir tólf įr meš Seinni banka Bandarķkjanna sem stjórnaši amerķsku efnahagslķfi af vęgšarleysi, almenningi til skaša en peningagręšgi sjįlfs sķn til góšs, var amerķskum žegnum nóg bošiš, enda ekki furša. Andstęšingar bankans śtnefndu öldungardeildaržingmanninn Andrew Jackson frį Tennessee sem forsetaframbjóšanda.

Vķxlurunum til ama var Jackson kosinn forseti og gerši öllum ljóst aš hann ętlaši loka žessum banka viš fyrsta tękifęri. Į fyrsta kjörtķmabili sķnu byrjaši hann aš uppręta handbendi bankans śr opinberri žjónustu. Vel sést hversu djśpt var į žessu meini ķ stjórnsżslunni en af 11.000 starfsmönnum alrķkisyfirvalda žį rak hann 2000.

 

1834

Jackson fjarlęgši allar eignir rķkisins śr Seinni banka Bandarķkjanna, banka Rothschild. Ķ desember 1834 lżsti Jackson forseti žvķ yfir aš skuldir žjóšarbśsins yršu greiddar. Ķ nęsta mįnuši var gerš tilraun til aš rįša Jackson af dögum.

„Bankinn er aš reyna aš drepa mig en ég ętla aš ganga af honum daušum!  Žiš eruš nöšru- og žjófabęli. Ég ętla aš svęla ykkur śt og sem Guš er meš mér mun ég tvķstra ykkur.“

 

1836

Jackson hunsaši žingiš og lokaši Seinni banka Bandarķkjanna og sagši af žvķ tilefni: „Ósvķfin višleitni bankans til aš stjórna rķkisstjórninni er ašeins fyrirboši um žau örlög sem bķša amerķsku žjóšarinnar ef hśn lętur blekkjast til aš višhalda žessari stofnun eša annarri henni lķkri.“

 

1838

Žann 8. janśar borgaši Jackson forseti lokagreišsluna af žjóšarskuldinni sem hafši veriš krafist til aš heimila bönkunum aš gefa śt gjaldeyri fyrir rķkisskuldabréf, frekar en einfaldlega aš gefa śt rķkisbréf įn slķkra skulda. Hann var eini forsetinn sem greiddi upp skuldina.

  1. janśar reyndi launmoršingi aš nafni Richard Lawrence at skjóta Jackson forseta en bįšar pķstólurnar geigušu. Seinna var Lawrence sżknašur į grundvelli gešveilu. Eftir aš hann var lįtinn laus stęrši hann sig žó opinskįtt af žvķ aš valdamikiš fólk ķ Evrópu hefši fališ honum verkefniš og heitiš honum vernd ef hann nęšist.

Žegar Jackson forseti var spuršur aš žvķ hvert mesta afrek hans hefši veriš sagši hann įn žess aš hika: „Ég kom bankanum fyrir kattarnef!“

 

1841

Taylor forseti hafnaši tvisvar frumvarpi til laga um aš stofna nżjan žjóšarbanka.

 

1849

Zachary Taylor, 12. forseti Bandarķkjanna:
„Ekkert land gęti dafnaš įn dugandi og sjįlfstęšs dómskerfis og stöšugs gjaldmišils.“
„Hugmyndin um žjóšarbanka er dauš og veršur ekki endurlķfguš į mķnu kjörtķmabili.“

 

1850

Taylor deyr eftir aš borša skįl meš kirsuberjum og mjólk ... kvittur er į kreiki um arsenikeitrun.

 

1857-1861

James Buchanan, 15. forseti Bandarķkjanna, talaši opinberlega gegn sešlabanka ķ einkaeign. Žaš var eitraš fyrir honum meš arseniki en žrjįtķu og įtta manns, sem voru ķ sömu veislu, dóu.

 

1861

Lincoln sagši: „Peningaöflin lifa į žjóšinni į frišartķmum og sitja į svikrįšum viš hana ķ mótbyr. Bankaöflin eru valdameiri en einręšisherrar, ósvķfnari en alręšisstjórnir og sjįlfselskari en embęttismannaveldi. Allir žeir sem efast um ašferšir žeirra eša varpa ljósi į glępi žeirra eru śthrópašir sem óvinir rķkisins. Ég į tvo stóra óvini: her sunnanmanna fyrir framan mig og bankamenn fyrir aftan mig. Af žeim tveimur žį er sį fyrir aftan mig minn stęrsti fjandmašur.“

 

Febrśar 1863

Žingiš stofnaši annaš žjóšarbankakerfi. Bankastjórarnir ętlušu aš innheimta į milli 24 og 36% vexti til aš fjįrmagna strķšiš. Til aš komast hjį vöxtunum skipaši Lincoln fyrir um prentun į 450 milljón dollara peningasešlum sem Bandarķkjastjórn tryggši.

 

  1. aprķl, 1865

Lincoln er rįšinn af dögum og žingiš fellir śr gildi sešlalögin og lögleišir žess ķ staš žjóšarbankalögin sem studdu žjóšarbanka ķ einkaeigu. Samstarfsmenn banamanns Lincolns forseta voru, samkvęmt mörgum, į launaskrį hjį Rothschild. Žjóšinni var varpaš inn ķ endalausa skuldahķt og borgaši vexti til bankamanna sem framleiddu reišufé. Eftir moršiš į Lincoln varš Andrew Johnson forseti en margir hafa sżnt fram į aš hann hafi veriš višrišinn moršiš.

 

  1. desember, 1865

NŻ žrettįnda stjórnarskrįrbreyting var stašfest og nam žar meš śr gildi žįverandi fullgilda 13. stjórnarskrįrbreytingu sem śtilokaši rķkisborgararétt žess fólks sem sóru öšrum rķkjum eša leyndarfélögum hollustu.

 

1872

Ernest Seyd er sendur til Amerķku ķ sendiför frį Englandsbanka sem er ķ eigu Rothschild. Hann fęr meš sér 100.000 dollara sem hann į aš nota til aš mśta eins mörgum žingmönnum og naušsyn krefur ķ žeim tilgangi aš lękka veršgildi silfurs. Žaš hafši fundist ķ grķšarmiklu magni ķ Vestur-Amerķku og myndi minnka hagnaš Rothschild.

 

1873

Ernest Seyd varši peningum sķnum augljóslega viturlega žvķ žingiš samžykkti „myntslįttulögin“ sem höfšu žaš ķ för meš sér aš myntslįtta silfurs var samstundis stöšvuš. Žar aš auki višurkenndi Samuel Hooper fulltrśi, sem lagši frumvarpiš fyrir žingiš, aš Ernest Seyd hefši gert uppkast aš lögunum.

 

1876

Vegna óheišarlegrar stjórnunar į peningamagni ķ Amerķku er einn žrišji vinnuafls atvinnulaus og ólga magnast.

 

1877

Óeiršir brjótast śt allt frį Pittsburgh til Chicago. Bankaeigendur funda til aš įkveša hvaš skal gera og įkveša aš bķša įtekta, žar sem žeir vissu aš žrįtt fyrir ofbeldiš žį vęri stjórn žeirra nśna aftur oršin traust. Žeir samžykktu „... aš hafna stušningi viš žį umsękjendur sem ekki eru viljugir til aš andmęla śtgįfu stjórnarinnar į peningum [...] Aš ógilda lögin sem leyfa śtgįfu peningasešla eša endurvekja dreifingu peningabréfa sem koma peningum til fólksins og hafa žar meš alvarleg įhrif į einstaklingsbundinn gróša okkar sem bankaeigenda og lįnveitenda. Hittiš žingmanninn ykkar nś žegar og lįtiš hann styšja viš hagsmuni okkar žannig aš viš getum stżrt lagasetningunni.“

 

1881

James A. Garfield var settur ķ embętti forseta Bandarķkjanna 1881 og hann sagši: „Sį sem stżrir peningamagninu ķ landi voru er fullkominn herra yfir öllum išnaši og verslun.“

 

  1. jślķ, 1881

Garfield er skotinn og deyr 19. september.

 

1891

Vķxlararnir eyddu sķšasta įratug aldarinnar ķ aš skapa efnahagsuppgang sem sķšan var fylgt eftir meš nišursveiflum svo žeir gętu keypt upp žśsundir heimila og bżla fyrir smįpeninga. Žeir bjuggu sig undir aš lįta efnahagslķfiš taka enn eina dżfuna ķ nįinni framtķš og ķ makalausu minnisblaši sem rįš amerķskra bankaeiganda sendi frį sér, og var birt ķ žingskjölum eftir rśma tvo įratugi, er eftirfarandi sett fram:

„Žann 1. september 1894 munum viš ekki endurnżja lįn okkar undir neinum kringumstęšum. Žann 1. september krefjumst viš peninganna okkar. Viš göngum aš vešum og leysum fasteignir til okkar. Viš getum tekiš tvo žrišju hluta af bśgöršum vestan Mississippi-įrinnar og žśsundir austan hennar lķka, į okkar eigin verši [...] Sķšan verša bęndurnir leigulišar eins og į Englandi ...“

 

1891

Rothschild/Samuel olķusamningurinn er geršur.

 

1892

Olķuskipiš Murex, ķ eigu Samuel, siglir ķ gegnum Sśesskuršinn. Įri seinna bętir Shell olķufyrirtękiš 10 tankskipum viš flotann.

 

1893

Alphonse de Rothschild fundar meš Standard Oil (Rockefeller) til aš ręša veršsamrįš.

 

1896

Theodore Hertzel hefur barįttu sķonista til aš stofna Ķsraelsrķki. Rothschild vildi vernda olķuhagsmuni sķna en žurfti pólitķskan og hernašarlegan varšhund yfir Sśesskuršinum og Ķsraelsrķki var bśiš til. Žeir vildu herskįtt og orrustuhert Ķsrael og enga eftirlįtssemi.

 

1897-1901

William McKinley forseti. Žaš lagalega verkfęri sem McKinley forseti og Sherman notušu gegn evrópskum bankamönnum voru lög sem žekkt eru sem „Shermanlögin gegn einokun og hringamyndun“. Žau voru fyrst notaš gegn fjįrmįlaveldinu J.P. Morgan sem žekkt er sem Northern Trust og var styrkt og fjįrmagnaš af Rothschild. Į seinni hluta nķtjįndu aldar įtti Northern Trust nęstum helming allra jįrnbrauta ķ Amerķku.

 

  1. september 1901

Leyniskytta skżtur McKinley forseta og hann deyr 14. september.

 

  1. september 1901

Theodore Roosevelt veršur forseti. Eitt af fyrstu verkum Roosevelt var aš hętta viš lögsókn Bandarķkjastjórnar gegn Northern Trust og flżta fyrir žvķ amerķska tķmabili sem žekkt er sem „Manifest Destiny“ (slagorš sem fól ķ sér žį trś aš śtženslustefna Bandarķkjanna vęru óumflżjanleg örlög žjóšarinnar). Žaš hefur haldiš įfram til dagsins ķ dag og gefur ķ grundvallaratrišum žessum sešlabönkum „valdiš“ til aš fara rįnshendi um allan heim fyrir gróša og hagnaš umfram allt annaš.

 

  1. aprķl, 1912

Sķšasta tękifęrinu til aš koma ķ veg fyrir evrópsku įętlunina um aš stofna sešlabanka ķ Bandarķkjunum lauk meš žvķ aš breskir śtsendarar sökktu RMS Titanic af įsettu rįši. Žar lést einn af hinum innvķgšu, Archibald Willingham Butt majór, įsamt meš amerķsku višskiptajöfrunum John Jacob Astor IV, Benjamin Guggenheim og Isidor Straus sem voru į leišinni aftur til Bandarķkjanna eftir žaš sem žeim fannst hafa veriš vel heppnašar „samningavišręšur“ viš Rothschild um aš „lįta Amerķku ķ friši“ undir „ófrišarhęttu“.

Žegar sķšustu hindrunum til aš stofna sešlabanka ķ Bandarķkjunum hafši veriš rutt śt vegi meš žvķ aš sökkva Titanic žvingušu evrópsk bankaöfl ķ gegnum amerķska lagakerfiš žaš sem žekkt er sem „the Federal Reserve Act“ (Lögin um tólf sešlabanka Bandarķkjanna) įriš 1913.

Ķ tengdri hlišarsögu žį missti Nikola Tesla styrktarmann sinn žegar Astor dó. Uppfinningar hans veittu nżtilkomnum olķu- og rafmagnsorkufyrirtękjum alvarlega samkeppni. Viš fįum aldrei aš vita hverju viš eša heimurinn glötušum ķ Noršur-Atlantshafinu en sumir gręddu grķšarlega.

 

1913

Ķ skiptum fyrir fjįrstušning ķ barįttu sinni um forsetaembęttiš samžykkti Woodrow Wilson aš ef hann yrši kosinn žį myndi hann skrifa undir „the Federal Reserve Act“. Ķ desember 1913, žegar margir žingmenn voru heima yfir jólin, var žetta frumvarp keyrt ķ gegnum žingiš og Wilson forseti skrifaši undir. Seinna višurkenndi hann: „Ég hef óviljandi eyšilagt land mitt.“

Frumvarpiš varš aš lögum daginn fyrir ašfangadag įriš 1913 og stuttu seinna sendu žżsku alžjóšlegu bankamennirnir, Kuhn, Loeb og co., einn af višskiptafélögum sķnum hingaš til aš stjórna.

 

1914

Fyrri heimsstyrjöldin hefst. Ķ žessu strķši lįnaši žżska Rothschild-deildin peninga til Žjóšverja, breska Rothschild-deildin lįnaši Bretum peninga og franska Rothschild-deildin lįnaši Frökkum peninga.

 

1915

J.P. Morgan varš sölufulltrśi fyrir „hergagnanefndina“, seldi bęši Bretum og Frökkum og varš stęrsti neytandi į jöršinni; eyddi um 10 milljón dollurum į dag. Žaš aš auki śtnefndi Wilson forseti bankamanninn Bernard Baruch til aš leiša „atvinnuveganefnd hersins“. Samkvęmt sagnfręšingnum James Perloff gręddu bęši Bernard Baruch og Rockefeller-samsteypan um žaš bil 200 milljón dollara ķ fyrri heimsstyrjöldinni.

 

  1. maķ, 1915

Žżskur kafbįtur skaut į og sökkti RMS Lusitaniu, bresku millilandaskipi į leišinni frį New York til Liverpool ķ Englandi. Af rśmlega 1900 faržegum og įhöfn fórust yfir 1100 manns, žar į mešal 120 Bandarķkjamenn.

Žżska sendirįšiš hafši prentaš heilsķšuauglżsingu viš hlišina į auglżsingunni frį Lusitaniu žar sem Bandarķkjamenn voru varašir viš žvķ aš feršast meš skipum sem sigldu undir breskum fįna. Skipstjóri Lusitaniu hunsaši fyrirmęli breska flotamįlarįšuneytisins um aš foršast kafbįtasvęšiš alfariš eša aš minnsta kosti sikk-sakka ķ gegnum žaš į miklum hraša. Bretarnir fylgdu ekki Lusitaniu né var skipiš ķ skipalest eins og alsiša var į žeim tķma. Opinberaš var aš Lusitania sigldi meš um 173 tonn af hergögnum til Bretlands. Įrįsin var notuš sem réttlęting fyrir Bandarķkin til aš taka žįtt ķ strķšinu.

 

1916

Wilson forseti fór aš gera sér grein fyrir žeim skaša sem hann hafši valdiš žjóšinni meš žvķ aš leysa śr lęšingi lögin um tólf sešlabanka. Hann sagši:

„Viš erum oršin ein af verst stżršu, ein af žeim rķkisstjórnum hins sišmenntaša heims sem er hvaš mest stżrt af öšrum – ekki lengur rķkisstjórn frjįlsra skošana, ekki lengur rķkisstjórn meš kosningu meirihlutans heldur rķkisstjórn skošana og kśgunar lķtils hóps įhrifamanna.

Sumir helstu menn Bandarķkjanna, į sviši verslunar og framleišslu, eru hręddir viš eitthvaš. Žeir vita aš einhvers stašar er vald sem er svo skipulagt, svo žaulhugsaš, svo įrvökult, svo samansśrraš, svo heilt, svo gegnumsżrandi, aš žeir ęttu ekki aš tala hęrra en ķ hvķslingum žegar žeir hallmęla žvķ.“

 

1917

Vķxlararnir fyrirgįfu aldrei Rśssakeisurum, hvorki fyrir žaš aš setja sig upp į móti sešlabanka ķ Rśsslandi né žaš aš hafa styrkt Lincoln forseta ķ borgarastyrjöldinni. Žess vegna varši Jacob Schiff, śr Rothschild, 20 milljónum dollara ķ gegnum fyrirtęki sitt, Kuhn, Loeb og co., ķ aš fjįrmagna rśssnesku byltinguna.

Almennt er haldiš aš kommśnismi sé andstęša kapķtalisma svo hvers vegna ęttu žessir kapķtalistar aš styšja hann? Virtur rannsakandi, Gary Allen, śtskżrir žaš žannig: „Ef mašur skilur aš sósķalismi er ekki aš „skipta į milli sķn aušnum-prógramm“, heldur er hann ķ raun ašferš til aš steypa saman og stjórna aušnum, žį veršur žaš sem viršist vera žversögn vellrķkra manna aš stušla aš sósķalisma alls engin žversögn. Ķ stašinn žį veršur žaš rökrétt, jafnvel hiš fullkomna verkfęri valdasjśkra mikilmennskubrjįlęšinga. Kommśnismi, eša nįnar tiltekiš sósķalismi, er ekki hreyfing hins kśgaša almennings heldur fjįrmįlaelķtunnar.“

 

1919

Frišarrįšstefnan ķ Parķs er haldin ķ janśar ķ kjölfariš į lokum fyrri heimsstyrjaldar. Bankaeigendurnir setja Heimsstjórn efst į sķna dagskrį og Paul Warburg og Bernard Baruch sękja žessa rįšstefnu meš Wilson forseta. Bankaeigendunum til ama žį er heimurinn ekki ennžį tilbśinn aš leysa upp landamęri rķkja og samžykkja Heimsstjórn žannig aš hluti af įętlun žeirra misheppnašist. Įętlunin fyrir Heimsstjórn hét „Bandalag žjóšanna“ og žrįtt fyrir aš margar žjóšir samžykktu tillöguna žį vildi Bandarķkjažing ekki styšja hana og įn fjįrstušnings frį Bandarķkjunum hafši bankamönnunum mistekist og Bandalag žjóšanna varš ekki aš neinu.

 

1923

Žann 2. įgśst lést Warren Harding forseti um borš ķ lest viš dularfullar kringumstęšur. Orsökin sem gefin var upp var annašhvort matareitrun eša heilablóšfall žrįtt fyrir aš krufning hefši ekki fariš fram. Varaforsetinn, Calvin Coolidge, tók viš forsetaembęttinu. Coolidge forseti hélt stefnu Harding um aš lękka skatta og hękka gjaldskrįr. Žessi stefna var svo įrangursrķk aš efnahagurinn hélt įfram aš blómstra og risastóra žjóšarskuldin sem hafši hlašist upp ķ fyrri heimsstyrjöldinni, var ķ stjórnartķš Harding og Coolidge, lękkuš um 38% nišur ķ 16 billjón dollara.

 

1929

Ķ aprķl sendi Paul Warburg śt leynilega višvörun til vina sinna um aš hrun og alheimskreppa vęri įformuš seinna sama įr. Žaš er sannarlega engin tilviljun aš ķ ęvisögum allra Wall Street-risa žess tķma: John D. Rockefeller, J.P. Morgan, Joseph Kennedy, Bernard Baruch o.s.frv., er dįst aš žeim fyrir aš hafa komist alveg śt af veršbréfamarkašnum rétt fyrir hruniš og hafa lagt eignir sķnar ķ reišufé eša gull.

Žannig aš eins og allir bankamennirnir og vinir žeirra vissu žegar, žį byrjušu sešlabankarnir aš minnka peningamagniš ķ įgśst. Žann 24. október innheimtu svo stóru bankamennirnir ķ New York lįnin sem žeir höfšu heimild til aš innheimta strax. Žetta žżddi žaš  aš bęši veršbréfasalarnir og višskiptavinir žeirra uršu aš skella veršbréfunum sķnum į markašinn til aš geta greitt lįnin, įn tillits til žess hvaša verš fékkst fyrir žau. Sem afleišing af žessu hrundi veršbréfamarkašurinn į degi sem er oršinn žekktur ķ sögunni sem „Svarti fimmtudagurinn“.

Fįum vikum frį hruninu fušrušu 3 billjónir dollara upp. Innan įrs höfšu 40 billjónir dollara horfiš. Hins vegar žį uršu peningarnir ekki bara aš engu, žeir endušu einfaldlega samanžjappašir ķ fęrri og fęrri höndum – eins og rįšgert hafši veriš. Dęmi um žetta er Joseph P. Kennedy, fašir John F. Kennedy. Įriš 1929 voru eignir hans 4 milljón dollara virši (hann hafši aušgast į žvķ aš selja įfengi ķ Chicago į bannįrunum). 1935 höfšu žęr vaxiš ķ rśmlega 100 milljón dollara.

Žeim var lķka eytt hinum megin hafsins, žvķ į mešan kreppan mikla varši, var milljónum amerķskra dollara eytt ķ aš byggja Žżskaland upp eftir skašann sem varš af fyrri heimsstyrjöldinni, til undirbśnings fyrir seinni heimsstyrjöld bankaeigenda. Repśblķkaninn Louis T. McFadden, formašur banka- og gjaldmišilsnefndar fulltrśadeildarinnar frį 1920-1931, hafši žetta aš segja ķ žessu sambandi:

„Eftir fyrri heimsstyrjöldina féll Žżskaland ķ hendur žżskra alžjóšabankamanna. Žessir bankamenn keyptu Žżskaland og eiga žaš nśna meš hśš og hįri. Žeir hafa keypt išnaš žess, vešsett landiš, žeir stjórna framleišslunni, žeir stjórna allri almannažjónustu. Žessir žżsku alžjóšabankamenn hafa mśtaš rķkisstjórn Žżskalands og žeir hafa lķka śtvegaš hvern einasta dollar sem Adolf Hitler notaši ķ stórtękri herferš sinni til aš byggja upp ógn ķ garš rķkisstjórnar Bruening (kanslari Žżskalands frį 1930-1932). Žegar Bruening hlżddi ekki skipunum žżsku alžjóšabankamannanna var Hitler skįkaš fram til aš hręša Žjóšverja til hlżšni.

Ķ gegnum Sjömannanefndina (sem stżrši hinum tólf sešlabönkum Bandarķkjanna) var meira en 30 billjónum dollara af amerķskum peningum [...] dęlt til Žżskalands [...] Mašur hefur heyrt af allri eyšslunni sem hefur įtt sér staš ķ Žżskalandi [...] nżmóšins ķbśšarhśs, frįbęr stjörnuver, ķžróttasalir, sundlaugar, fķnir žjóšvegir, fullkomnar verksmišjur. Allt žetta var gert meš peningunum okkar. Allt žetta var gefiš Žżskalandi fyrir tilstušlan Sjömannanefndarinnar. Sjömannanefndin [...] hefur dęlt svo mörgum billjónum dollara inn ķ Žżskaland aš žeir žora ekki aš nefna upphęšina.“

 

1930

Alžjóšagreišslubankinn (the Bank for International Settlements) var stofnašur af Charles G. Dawes (śtsendari Rothschild og varaforseti ķ forsetatķš Calvins Coolidge frį 1925-1929), Owen D. Young (śtsendari Rothschild, stofnandi RCA - Radio Corporation of America (Śtvarpsfélag Amerķku) og formašur General Electric frį 1922 til 1939) og Hjalmar Schacht frį Žżskalandi (forseti Reichsbank, žżska sešlabankans).

Vķsaš er til Alžjóšagreišslubankans sem „Sešlabankans fyrir alla sešlabanka“. Alžjóšagjaldeyrissjóšurinn og Alžjóšabankinn eiga višskipti viš rķkisstjórnir en Alžjóšagreišslubankinn skiptir ašeins viš ašra sešlabanka. Allir fundir eru haldnir meš leynd og žį sękja hęst settu bankamenn hvašanęva aš śr heiminum. Til dęmis fór fyrrverandi yfirmašur Sešlabanka Bandarķkjanna, Alan Greenspan, til höfušstöšva Alžjóšagreišslubankans ķ Basel ķ Sviss, tķu sinnum į įri į žessa leynifundi.

 

1932

Fulltrśi repśblikana ķ Pennsylvanķu, Louis T. McFadden, fyrrverandi formašur banka- og gjaldmišilsnefndar fulltrśadeildarinnar ķ heimskreppunni lżsir yfir:

„Ķ žessu landi höfum viš eina spilltustu stofnun sem hefur nokkurn tķmann litiš dagsins ljós. Ég er aš tala um Sjömannanefndina [...] Žessi illa stofnun hefur valdiš fįtękt [...] hjį almenningi ķ Bandarķkjunum [...] og hefur bókstaflega gert rķkisstjórnina okkar gjaldžrota. Žetta hefur hśn gert fyrir tilstilli [...] sišspilltra gjörša aušugra hręgamma sem stjórna henni.“

 

1936

Žann 3. október er žingmašur repśblikana, Louis T. McFadden, formašur banka- og gjaldmišilsnefndar fulltrśadeildarinnar frį 1920-1931, myrtur meš eitri. Žetta var žrišja morštilraunin sem honum var gerš en įšur hafši veriš eitraš fyrir honum og skotiš į hann.

 

1944

Ķ Bretton Woods ķ New Hampshire, voru Alžjóšagjaldeyrissjóšurinn og Alžjóšabankinn (sem hét upphaflega Alžjóšlegi bankinn fyrir endurbyggingu og žróun, nafniš „Alžjóšabankinn“ var ekki tekiš ķ notkun fyrr en 1975) samžykktir meš fullri žįtttöku Bandarķkjanna. Dollarinn er stašfestur sem „heimsgjaldmišill“ til aš nota ķ stašinn fyrir góšmįlma. Žetta gerir Sešlabanka Bandarķkjanna kleift aš prenta og selja grķšarmikiš magn dollara gripna śr lausu lofti til aš fylla sešlabanka um heim allan.

Einnig heimilar Bretton Woods-samkomulagiš Sešlabankanum aš stjórna efnahagslķfi alls heimsins meš žvķ aš auka og draga saman framboš į dollurum eins og žeim sżnist.

 

1945

Seinna „Bandalag žjóšanna“, nśna kallaš „Sameinušu žjóširnar“, var samžykkt. Bankaeigendur, seinni heimsstyrjöldin, höfšu nįš fram sķnu ķ kjölfar efnislegrar, tilfinningalegrar og andlegrar örmögnunar sem heimurinn var ķ eftir ašra heimsstyrjöld. Žessi įętlun fyrir heimsstjórn fékk fljótlega sitt eigiš alžjóšlega réttarkerfi lķka.

 

  1. jśnķ, 1963

Kennedy forseti skrifar undir forsetaśrskurš, tilskipun 11110. Žessi tilskipun svo aš segja svipti Sešlabankann žvķ valdi sķnu aš lįna Bandarķkjastjórn peninga meš vöxtum. Kennedy forseti lżsti žvķ yfir aš Sešlabankinn, ķ einkaeign, yrši fljótt bśinn aš vera. Žessi tilskipun veitti fjįrmįlarįšuneytinu leyfi til aš gefa śt silfurvottorš į móti silfri ķ rķkissjóšnum. Žessi tilskipun stendur enn žann dag ķ dag.

 

  1. nóvember, 1963

Tępum fimm mįnušum eftir aš hafa skrifaš undir žessa tilskipun var Kennedy forseti rįšinn af dögum. Bandarķkjabréfin (silfurvottoršin) sem hann hafši gefiš śt voru snarlega tekin śr umferš. Bankasešlar frį Sešlabankanum héldu įfram aš žjóna sem löglegur gjaldmišill hjį žessari žjóš. Įętlaš er aš 99% af öllum bandarķskum pappķrspeningum ķ umferš įriš 1999 séu sešlar frį Sešlabankanum.

 

1971

Allt hreint gull hefur veriš flutt meš leynd frį Fort Knox, selt alžjóšlegum vķxlurum fyrir 35 dollara į śnsuna og tališ er aš žaš sé nś varšveitt ķ London.

 

1972

Sem svar viš kröfu Charles de Gaulle Frakklandsforseta aš skipta dollurum ķ eigu Frakka śt fyrir gull, śrskuršar Richard Nixon Bandarķkjaforseti aš dollarinn sé ekki lengur tengdur gulli. Žašan ķ frį er Sešlabankanum frjįlst aš prenta eša bśa til śr engu hvaša magn dollara sem honum žóknast.

 

1974

Tķmarit ķ New York birtir grein žar sem žvķ er haldiš fram aš Rockefeller-fjölskyldan hafši stjórnaš Sešlabankanum ķ žeim tilgangi aš selja gull frį Fort Knox į spottprķs til nafnlausra evrópskra spįkaupmanna. Žremur dögum eftir birtingu greinarinnar féll nafnlaus heimildamašur hennar, Louise Auchincloss Boyer, einkaritari til margra įra hjį Nelson Rockefeller, į dularfullan hįtt ķ gegnum glugga į tķu hęša ķbśšarblokk žar sem hśn bjó ķ New York.

 

1981

Reagan forseti ętlaši aš skipta formanni Sešlabankans śt fyrir Paul Volcker.

 

  1. mars, 1981

Ašeins eru lišnir 69 dagar af forsetatķš Ronalds Reagan. Žegar žeir ganga śt af fundi į Washington Hilton Hotel ķ Washington D.C., skżtur John Hinskley jr. į Reagan forseta og žrjį ašra og sęrir žį. Eftir morštilraunina skipti Reagan forseti um skošun į mįlum Paul Volker.

 

1981

Žegar Ronald Reagan forseti tók viš embętti stungu ķhaldssamir vinir hans upp į aš hann sneri aftur til gullmyntarfótar, sem leiš til aš hafa hemil į opinberri eyšslu. Reagan forseta leist vel į žessa tillögu og tilnefndi žvķ hóp manna sem kallašir voru „gullnefndin“ til aš hefjast handa viš hagkvęmniskönnun og skżra sķšan žinginu frį nišurstöšum sķnum.

 

1982

Skżrsla Grace-nefndarinnar (žannig nefnd eftir formanninum, J. Peter Grace) er lögš fyrir žingiš og nefndin kemur fram meš eftirfarandi slįandi yfirlżsingu varšandi gull:

„Bandarķski rķkissjóšurinn į alls ekkert gull. Allt gulliš sem var ķ Fort Knox er nśna ķ eigu Sešlabankans, hóps einkabankaeiganda, meš veš ķ žjóšarskuldinni.

Hundraš prósent af žvķ sem var safnaš er étiš upp eingöngu vegna vaxtagreišslna af rķkisskuldinni og framlags alrķkisyfirvalda vegna tekju- og fjįrmagnstilfęrslna. Meš öšrum oršum; allar tekjur af tekjuskatti frį einstaklingum er farinn įšur en einum eyri hefur veriš eytt ķ žjónustu sem skattgreišendur bśast viš af stjórnvöldum.“

 

1987

Edmond de Rothschild stofnar the World Conservation Bank sem er geršur til aš millifęra skuldir frį žróunarrķkjum ķ žennan banka og ķ stašinn lįta žessi rķki bankann fį land. Žetta er hannaš til žess aš Rothschild-gengiš geti nįš stjórn į žrišja heiminum sem jafngildir 30% af öllu žurrlendi jaršar.

 

1991

Į Bilderberg-rįšstefnunni frį 6.-9. jśnķ, ķ Baden-Baden ķ Žżskalandi, gaf David Rockefeller śt eftirfarandi yfirlżsingu:

„Viš erum žakklįt Washington Post, the New York Times, Time Magazine og öšrum frįbęrum dagblöšum og tķmaritum sem hafa į aš skipa ritstjórum sem hafa setiš fundi okkar og haldiš loforš sķn um žagmęlsku ķ nęstum 40 įr. Žaš hefši veriš ómögulegt fyrir okkur aš žróa įętlun okkar fyrir heiminn ef viš hefšum veriš undir stöšugri įsókn fjölmišla öll žessi įr.

En nśna er heimurinn oršinn fįgašri og tilbśinn aš ganga ķ įttina aš alheimsrķkisstjórn. Yfirrįš alžjóšlegrar gįfumannaelķtu og bankaeigenda er sannarlega ęskilegri en sjįlfsįkvöršunarréttur žjóša sem hefur veriš stundašur sķšustu aldir.“

 

1994

Bandarķkin eru dregin inn ķ Alžjóšagreišslubankann. Hann hefur einvaldsstöšu og er frišhelgur fyrir afskiptum rķkisstjórna. Ég endurtek oršin ķ kaflanum um 1930: „Sešlabankinn fyrir alla sešlabanka“. Alžjóšagjaldeyrissjóšurinn og Alžjóšabankinn eiga višskipti viš rķkisstjórnir en Alžjóšagreišslubankinn skiptir ašeins viš ašra sešlabanka. Allir fundir eru haldnir meš leynd og žį sękja hęst settu bankamenn hvašanęva aš śr heiminum.

Yfirlit yfir žessa frišhelgi kemur hér į eftir:

Frišhelgi diplómata fyrir einstaklinga og žaš sem žeir bera meš sér (ž.e.a.s. diplómatafarangur).

Engin skattlagning į neinar millifęrslur, žar meš taldar launagreišslur.

Eins konar sendirįšsfrišhelgi fyrir allar byggingar og/eša skrifstofur sem Alžjóšagreišslubankinn rekur um allan heim, žar meš taldar ķ Kķna og Mexķkó.

Engin yfirsżn eša vitneskja um ašgeršir hjį neinni valdstjórn, engin endurskošun.

Frelsi gagnvart innflytjendahöftum.

Frelsi til aš dulkóša öll samskipti.

Frelsi gagnvart hvers konar lögsögu, žeir hafa meira aš segja sķna eigin lögreglu.

Ķ nśverandi stjórn Alžjóšagreišslubankans, en žar af eru ašeins fimm kosnir en ašrir stjórnarmešlimir eru meš varanlegt sęti, eru:

Nout H.E.M. Wellnik, Amsterdam (formašur stjórnar)

Hans Tietmeyer, Frankfurt am Main (varaformašur)

Axel Weber, Frankfurt am Main

Vincenzo Desario, Róm

Antonio Fazio, Róm

David Dodge, Ottawa

Toshihiko Fukui, Tokyo

Timothy F. Geithner, New York

Alan Greenspan, Washington

Lord George, London

Hervé Hannoun, Parķs

Christian Noyer, Parķs

Lars Heikensten, Stokkhólmi

Mervyn King, London

Guy Quaden, Brussel

Jean-Pierre Roth, Zürich

Alfons Vicomte Verplaetse, Brussel

 

Ķ dag

Ašaleigendur Sešlabanka Bandarķkjanna eru:

  1. Rothschild-hópurinn frį London og Berlķn
  2. Lazard-bręšur frį Berlķn
  3. Israel Moses Seif frį Ķtalķu
  4. Kuhn, Loeb og co. frį Žżskalandi og New York
  5. Warburg og company, frį Hamburg ķ Žżskalandi
  6. Lehman Brothers frį New York
  7. Goldman, Sachs frį New York
  8. Rockefeller-bręšur frį New York

 

Ašaleigendur eru śtibś frį evrópskum stofnunum. Śtlendingar stjórna peningamagni ķ Bandarķkjunum. Žeir hafa bókstaflega einkarétt į dollarnum og fęra einfaldlega dollara inn į bankabękurnar sķnar til aš bśa til peninga sem žeir lįna sķšan śt til okkar til aš gręša į žvķ. Ķ žeirra augum vaxa peningar ekki į trjįm, žeir eru einfaldlega innslįttur į reikninginn hjį žeim.

Žaš er augljóst aš žaš aš koma Bandarķkjadollarnum ķ einkaeign er stęrsti glępur aldarinnar. Eigendur bankans bera įbyrgš į aš hafa komiš af staš öllum meirihįttar strķšum og kreppum sķšustu 100 įr. Žeir eiga bankann, žeir eiga dollarann og žeir eiga alla helstu fjölmišlana, herinn og flesta stjórnmįlamenn, dómara og lögreglumenn.

 

Hvaš į til bragšs aš taka?

Žaš blasir viš aš žeir hafa undirbśiš og unniš mjög vandlega aš žessu. Viš fįum aldrei aftur stjórn į rķkisgjaldmišli sem ekki er tryggšur meš gulli.

Eyddu ekki tķma žķnum.

Snśšu baki viš pappķrs- eša rafręnu vķxlara-svindlinu žeirra.

 

Vöruskipti og gull- og silfur

Alvöru gull, silfur og ašrir góšmįlmar eru öruggir žegar žeir eru slegnir vel. Notašu žį bara. Vinsęldir žeirra og įreišanleiki er sķšan löngu fyrir tķma sjóręningjanna. Ein śnsa, hįlf śnsa, kvartśnsa eru allt frekar algengar myntir meš myndir į framhliš, bakhliš og rifflur į kantinum til aš hindra afklippur. Kringlóttar, ferkantašar og rétthyrndar myntir er aušvelt aš žekkja og eru fljótt višurkenndar.

 

Byrjašu nśna

Marga heimildarmenn grunar aš stżrt hrun į gjaldmišlum heimsins sé į dagskrį ķ aprķl 1913. Vertu undirbśinn aš einhverju leyti. Margt gęti breytt tķmasetningunni. Undirbśšu žig einnig žannig aš ešlilegt lķf gęti haldiš įfram eftir žann tķma.

Svo viršist vera sem žeir vilji nį haldi į eša aš minnsta kosti skrį eigendur riffla ķ Bandarķkjunum įšur en žeir byrja. Mótspyrnan er haršari en žeir įttu von į. Gott hjį ykkur!

Gagnkvęmt samkomulag er hornsteinn sišmenntašs samfélags. Leyfšu engar hömlur į slķku. Ef ég vil skipta į einum degi af skuršgreftri fyrir eitthvaš skķnandi skraut sem žś įtt og žś ert sįttur viš samkomulagiš žį ętti enginn aš žvęlast fyrir okkur ... eša fį hluta af žvķ.

 Egilsstašir, 12.04.2019  Jónas Gunnlaugsson

 

 

 

 


« Sķšasta fęrsla | Nęsta fęrsla »

Athugasemdir

1 Smįmynd: Valdimar Samśelsson

Jónas žetta eru meirihįttar upplżsingar svo ég tók bessaleyfi til aš kopia og geyma Kv Valdimar.

Valdimar Samśelsson, 14.4.2019 kl. 20:51

2 Smįmynd: Jónas Gunnlaugsson

Prenta allt og dreyfa sem mest śt um allt. Žaš er hęgt aš rugla bloggin.

Gangi žér allt ķ haginn.

Egilsstašir, 15.04.2019  Jónas Gunnlaugsson

Jónas Gunnlaugsson, 15.4.2019 kl. 00:49

3 Smįmynd: Valdimar Samśelsson

Jónas fór aš hugsa er til framhald į žessari umręddu grein upp ķ okkar tķma en žaš er gott aš geta séš okkar tķma ķ samhengi viš fortķšina.

Jaršakaup į ķslandi. Eru žau framhald af skuldum okkar viš alžjóšasamfélagiš ž.e. banka Roshchilds en žaš er minnst į aš žeir tóku nęr eignanįmi jaršir vestan og austan Missisipi eša gįfu mönnum kost į aš borga upp lįn sem žeir felldu eša missa jaršir sķnar og sé ég aš einn ķslendingur hefir lķklega lent ķ žessi um c.1870 en bannkinn vildi jöršina hans en nįgrannar ķ N Dakota björgušu honum.

Ef śtlendingarnir fį fjįrmagn fyrir jaršakaupum į Ķslandi eins og ķ flestum tilfellum eins meš żmsar ašrar framkvęmdir/verksmišjur žį er žetta alžjóšabanka samsteypunnar eša Rothchild til aš nį vešum ķ landaeignum hér. Žetta getur allt hangiš saman. Žakka Jónas.

Valdimar Samśelsson, 15.4.2019 kl. 15:56

Bęta viš athugasemd

Hver er summan af fimm og sextįn?
Nota HTML-ham

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband